Mark 1

Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata itula ŋgua

Matai 3:1-12, Luka 3:1-20, Yoane 1:6-8,15-37

1Ŋine nde pâri ara ŋana Maro Kindeni natu Yesu Kirisi kâ.

2Muŋgani, ŋgua-tulâŋa tamâta Aisaia ikai ŋgua muŋga Maro Kindeni iporo pa Kirisi, ku iŋgere lâ pepa tini mine tu,

“Kuloŋo ŋga; naŋa ma asupwa naneŋgu kuleŋa tamâta toŋge ikai naŋa kawâŋgu ŋgua imuŋga pano. I ma iveta noko nzalani sondo.”
3“Lâ nia bilimu, sarawâŋa toŋge iyoka lâ tamâta toŋge kawa imâ mine tu, ‘Kaveta nzâla sondo ŋana Maro Ŋalae ma imâ kâ’.”
4Mine kala Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata ipâŋga nia bilimu, aku itula ŋgua panzi tamâta tu ma sipalele ilonzi kalonzi ku silili pâri ara ne lââ, aku Maro Kindeni ma izavaru nenzi kiesaka piti lâ tininzi. 5Aku kinzi tamâta ŋgu ŋalae nde soka pa Judia tâno wa Jerusalem lawea wa simâ pa Yoane. Kinzi sipatula nenzi kiesaka papa, kala Yoane ililinzi lâ Jodan Lââ. 6Yoane nde uru isawa pasawaŋa muŋga sisuta lâ ŋgoa “kamel” karae, ku ipu ŋgoa karae lâ kambwaŋe. Aku i uru ika ndemu-ndemu tava sipa siŋi itogo kâ kaniŋa mwasina. 7Aku i uru itula ŋgua mine tu, “Tamâta toŋge iyoka naŋa muliŋgu mwaŋga imâ, aku i ne walo nde ipole naneŋgu walo. Naŋa nde tamâta kaa nâ; mine kala naŋa akura tu atundu lâ i kie tini ku ayaute i kie kâmba ne wâlo piti, ande tia. 8Naŋa alili miki lâ lââ nâ, aŋga i nde ma ililimi lâ Koroani Sapâŋa.”

Yoane ilili Yesu

Matai 3:13-17, Luka 3:21-22

9Pa zo ŋinde, Yesu ipile Nasarete lawea lâ Galilaya tâno ku iyoka imâ pa Yoane, aku Yoane ilili i lâ Jodan Lââ. 10Yesu ipile lââ ku ikâki imâ pa pâŋga pwali, ŋineŋga mata kâki imora samba ipwa pwataki ku Koroani Sapâŋa itogo bâlu mine indue imâ papa. 11Aku sarawâŋa toŋge iyoka pa samba imâ mine tu, “Naŋa natuŋgu ara kala noko. Naŋa iloŋgu ndo keno pano wa iloŋgu ndeka pano wa.”

Sadana ikai samâŋa pa Yesu

Matai 4:1-11, Luka 4:1-13

12Aku lâ zoni ndaina Koroani Sapâŋa ikai Yesu io i lâ nia bilimu toŋge. 13Aku imo nia bilimu ŋinde ikura kari tamâta rua lâ, aku pa zo ŋinde Sadana imâ tu ikai samâŋa papa. Yesu nde imo nia ŋinde kunzi ŋgoa ŋgoi, ku kinzi aŋelo sikatona i.

Yesu iveta ne wurâta muŋga lâ Galilaya tâno

Matai 4:12-17, Luka 4:14

14Kinzi kazâŋa tamâta sio Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata imo luma sakamao ilo lâ, aku pa zoni ndaina Yesu iyoka ilâ pa Galilaya tâno, ku itula Maro Kindeni ne pâri ara panzi. 15Aku iporo tu, “Zo ŋga ipâŋga lâ. Maro Kindeni ne zo ŋana ikai maro panzi tamâta kâ ŋga imâ ipâŋga laiti lâ. Mine nde miki kapalele ilomi kalomi ku kalomi tawana pâri ara.”

Yesu isarawanzi tamâta ŋapa tu sipono muli papa i

Matai 4:18-22, Luka 5:1-11

16Yesu imo tâno ŋinde ku iyoka Galilaya lââ bwalika pwali, ande mata ilâ imoranzi Saimon ku tai Andaria rua. Kinzi rua sitambira viâŋa lâ lââ bwalika ilo, ŋana tu rua uru sikai iŋa ŋana nenzi mbaliŋa kâ. 17Aku Yesu ipainzi rua mine tu, “Miki rua kamâ kapono muli pa naŋa, aku ma apananami ŋana kakainzi tamâta kâ.” 18Aku walele nâ kinzi rua sipile nenzi viâŋa ku soka i muli silâ.

19Aku Yesu iyoka ilâ, ŋineŋga imora Yamesi, i Sebedi natu, tava tai Yoane. Kinzi rua kala sisaŋona wâŋga kulu siveta nenzi viâŋa sondo. 20Aku Yesu walele nâ isarawanzi rua, kala sipile tamanzi Sebedi imo wâŋga kulu tavanzi ne wurâta tamâta, aku kinzi rua soka Yesu muli silâ.

Yesu isoki koroani saka piti lâ tamâta toŋge ilo

Luka 4:31-37

21Yesu ikainzi ne pâri-tamâta ku soka silâ sipâŋga Kaperneam lawea, ŋineŋga Juda nenzi pwareâŋa ne zo sapâŋa ipâŋga lâ. Mine kala Yesu ilâ ipanananzi tamâta lâ luma ŋana pasauŋa kâ ilo. 22Kinzi siloŋo i ne ŋgua ku wisinzi motutu lâ, ŋana tu i ŋandai ipanananzi itogo kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ uru siveta mine ŋga; ipanananzi itogo i tamwata ikai Maro Kindeni ndamwa kala iporo. 23Lâ zoni ndaina tamâta toŋge imo luma ŋana pasauŋa kâ ilo kunzi, i muŋga koroani saka ipagagara lâ. Aku isarâwa mine tu, 24“Yesu Nasarete tamwata, noko kumâ ŋine tu kuveta mana pa maka, a? Tiambo noko kumâ ŋine tu kuzavaruma, tiya? Naŋa asama noko kilala tu noko nde Maro Kindeni ne Tamâta Sapâŋa.”

25Andeta Yesu imbita ku ipai tu, “Noko kawa buu nâ, ku kupile tamâta ŋine pwâwa kulâ!” 26Ŋineŋga koroani saka irurua tamâta ŋinde tini, aku itara kawa kâki ŋalae tina ŋinde, ku ipile i ilâ.

27Aku kinzi tamâta rârâni nde wisinzi motutu, ku sipakasoŋa warakanzi tu, “Ŋine nde vetâŋa mana. Ŋine nde ŋgua wasaseki ndo! Opopo, tamâta ŋine nde tamâta kaika, kala imbitanzi koroani saka ku sipono muli pa i kawa ŋgua!” 28Mine kala Yesu parina ilâ walele nâ isala Galilaya tâno ndoni.

Yesu iveta Petero ana taine tini ara kilo

Matai 8:14-15, Luka 4:38-39

29Kinzi sipile luma ŋana pasauŋa kâ ku siyâti silâ pa nia yo, aku silâ Saimon ku tai Andaria rua nenzi luma ilo. Aŋga Yamesi ku Yoane rua kala soka kunzi silâ. 30Andeta Saimon ana taine ikeno ne kenoŋa nia, ikai pukoŋa ndamwa nâna. Aku walele nâ kinzi sitapâri papa Yesu ŋana i kâ. 31Ŋineŋga Yesu ilâ pa taine ŋinde, ikai i mbau ku igagati imandi sânda. Aku pukoŋa ipile taine ŋinde, kala i tini ara kilo, kala ilâ isu kâpwa panzi.

Yesu ivetanzi pukoŋa tamâta rârâ tininzi mbalaunzi ara kilo

Matai 8:16-17, Luka 4:40-44

32Simo lee ku lala, kari indue kudu lâ, ŋineŋga kinzi tamâta sikainzi pukoŋa tamâta simâ pa Yesu, sitavanzi tamâta pinde koroani saka sipagagaranzi lâ. 33Aku tamâta rârâni simo lawea ŋinde nde sipasau lâ luma ŋinde ne nzâla kawa tini marumbu lâ. 34Kinzi tamâta ŋinde nde sikai pukoŋa kie-kie, andeta Yesu ivetanzi tininzi mbalaunzi ara kilo, ku isokinzi koroani saka rârâ piti lâ ilonzi wa. Andeta kinzi koroani saka sisama i kilala, kala itu kaika panzi tu ma kawanzi buu nâ.

Yesu iyoka Galilaya tâno itula ŋgua panzi

35Lâ mboyo ŋaŋa yo, ande Yesu imandi iyâti pa nia yo ku ilâ nia ŋgaŋe toŋge, aku ino pa Maro Kindeni imo ŋinde. 36Aŋga Saimon tavanzi ninambwe nde siroto ŋana i simâ. 37Kinzi siroto lee sisânda kulu lâ, ŋineŋga sipai tu, “Wa, kinzi tamâta rârâni nde siroto ŋanano.”

38Andeta Yesu iporo taulo panzi tu, “Kinda ma tamo lawea ŋine nâ tia. Ayo, toka talâ pa lawea pinde keno laiti ŋai, ŋana tu naŋa atu atula Maro Kindeni kawa ŋgua pa kinzi wa. Naŋa amâ ŋana aveta mine kâ.” 39Aku iyoka ikura Galilaya tâno ndoni itula ŋgua panzi lâ nenzi luma ŋana pasauŋa kâ ndoni ilo, ku isokinzi koroani saka piti lâ tamâta ilonzi tava.

Yesu iveta tamâta toŋge tini saga-saga ipâŋga mbâra-mbâra kilo

Matai 8:2-4, Luka 5:12-14

40Aku tamâta toŋge tini saga-saga nde imâ pa Yesu ku ita papa. Tamâta ŋinde ipare tuku itundu lâ Yesu kie tini ku iporo tu, “Ambo noko ilo tu kuveta mine, ande noko pwura ŋana kuveta naŋa tiniŋgu ipâŋga mbâra-mbâra.”

41Aku Yesu kalo sukâŋa ŋana kala isuŋa mbau ilâ itaŋo tamâta ŋinde tini ku ipai tu, “Naŋa iloŋgu tu aveta mine; kala ŋine nâ noko kupâŋga mbâra-mbâra!” 42Aku ndainani nâ pukoŋa saga-saga ŋinde marumbu lâ, kala ipâŋga tini mbâra-mbâra lâ.

43Ŋineŋga Yesu itu ŋgua kaika papa, ku walele nâ io i ilâ. 44Aku Yesu ipai tu, “Noko kuloŋo sondo ŋga; noko ma kutapâri pa tamâta toŋge ŋana vetâŋa kala ipâŋga pano ŋine ndimo. Kulâ kupatula tini pa patarawâŋa tamâta, aku kuveta patarawâŋa ŋana tini mbâra-mbâra kâ, ikura Mose ne ŋgua tukuŋa itula mine. Ambo noko ma kuveta mine, ande kinzi tamâta ma sisama tu noko ne pukoŋa nde marumbu lâ.” 45Andeta tamâta ŋinde ilâ ku itula vetâŋa rârâni ŋinde pwataki, kala tapâriŋa ŋinde nde ilâ ikura nia pinde lâ. Mine kala Yesu ikura tu ilâ ipâŋga tamâta naonzi lâ lawea toŋge ilo, ande tia. I imo nia ŋgaŋe nâ, andeta kinzi tamâta sipile nenzi lawea rârâni ku simâ papa i.

Copyright information for XSI